Osnove Grcke Mitologije

Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a
korijen joj je u vjerovanju starih
Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao
ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a
živjeli su na Olimpu.

Osim navedenih pisaca, izvor su bila i djela drugih tragičara,
pjesnika,
filozofa
i pisaca.

• Homer:
  Ilijada
  i Odiseja
  

Osim dvaju najpoznatijih antičkih epova, postojali su i drugi epski
ciklusi i manji epovi iz kojih se može doznati više o grčkoj mitologiji.
Osim epova, u to ulaze i pjesme te druge lirske vrste poput Homerskih
himni. U Ilijadi Homer govori o Trojanskome
ratu i brojnim grčkim junacima, ali i o olimpskim
bogovima. U Odiseji je težište na junaku Odiseju,
ali se pojavljuju i bogovi, ali još više razna mitološka bića koja su
dodatan začin u grčkoj mitologiji. Homerske himne
spjevane su u čast zasebnim božanstvima te iz njih doznajemo više o
pojedinim atributima i događajima iz života pojedinih slavljenih bogova.

• Heziod:
  Teogonija
  te Poslovi i dani
  

Heziodova je Teogonija, zajedno s dijelom Poslova i dana
doista kronološki pregled od postanka svemira do
piščeva vremena. Pisac opisuje stvaranje svemira, prvih primordijalnih
božanstava, njihova rodoslovlja, ljubavi i
sukobe. Njegova su djela vrijedan spomenik i izvor za proučavanje grčke
mitologije.

• Sofoklo,
  Eshil i Euripid
  te Aristofan
  

Djela triju najpoznatijih antičkih tragičara donose razne inačice
mitova te su također vrijedan izvor, kako sačuvana djela, tako i
fragmenti. Njima uz bok stoji i komediograf Aristofan koji donosi neke
događaje, ali su za proučavanje grčke mitologije tragedije ipak važnije.

• Ovidije: Metamorfoze,
  Vergilije: Eneida
  

Rimski pisac Ovidije u svojim Metamorfozama donosi brojne crtice iz
grčke mitologije te u tom djelu obuhvaća sve bitno za nju. Bogovi imaju
rimska imena, ali mitologija je grčka. Isto vrijedi i za Eneidu koja
donosi brojne crtice iz grčke mitologije, tako da junak Eneja
postaje i rimskim nacionalnim junakom, bez obzira na to što je Grk.
Titani su loza Urana i Geje. Titani – prvorođeni, prva
božanstva nastala parenjem, bogovi s Olimpa
nastaju parenjem Titana. Prvi naraštaj:

• Feba - Kejova supruga,
  božica Mjeseca.
  
• Hiperion - bog svjetla i sunca,
  stvara sa suprugom Tejom boga Sunca Helija,
  boginju Mjeseca
  Selenu,
  boginju zore Eju.
  
• Kej -
  nakon poraza protiv olimpskih bogova bačen je u Giros.
  
• Krej - Euribijin
  suprug.
  
• Kron - Zeusov otac, Rejin suprug, postaje vladar svijeta nakon oca Urana.
  
• Mnemozina
  - majka devet Muza.
  
• Japet - suprug nimfe Klimene, nakon
  poraza protiv olimpskih
  bogova bačen je u Tartar.
  
• Okean - gospodar
  mora, najjači Titan, stvorio je sa svojom sestrom i suprugom Tetijom, bogove rijeka, mora i nimfe.
  
• Reja - Hestijina,
  Demetrina,
  Herina, Hadova,
  Posejdonova
  i Zeusova
  majka, vlada sa suprugom Kronom.
  
• Teja - Kejova supruga,
  tražila je za svoju djecu dio vladavine Titana, nakon toga su ubijeni Hiperion i Helije, a Selena je
  počinila samoubojstvo.
  
• Temida
  - boginja pravednosti i reda, druga Zeusova
  supruga (nakon Metide), poznaje budućnost i omogućila
  je Deukalijonu i Piri da prežive
  veliku poplavu
  da bi mogli ponovno nastaniti zemlju.
  
• Tetija - boginja mora, Okeanova supruga, kao Herina dadilja
  proklela je zvijezde da vječno šeću po nebu.
  

Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio
je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su
polubogovi i heroji. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline:
oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na
njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde).

• Zeus -
  otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje,
  bog groma, munje i
  oluje.
  
• Afrodita
  - božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
  
• Apolon,
  Feb - bog je medicine, proroštva, streličarstva, glazbe,
  sunca i kolonizacije te muške ljepote.
  
• Ares -
  bog rata i
  bojne vreve; simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage.
  
• Artemida
  - božica je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica
  svadbe i poroda.
  
• Atena - božica je civilizacije, mudrosti,
  snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije
  i obrta.
  
• Demetra
  - božica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita.
  
• Dioniz
  - bog plodnosti zemlje, bog vegetacije, vina, žena.
  
• Had - bog podzemnog svijeta.
  
• Heba - božica
  mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu.
  
• Hefest
  - bog kovač, zaštitnik obrtnika, kipara,
  metalurga i vatre.
  
• Helije
  - bog Sunca.
  
• Hera -
  vrhovna je starogrčka božica, Zeusova žena i sestra; božica braka.
  
• Hermes
  - glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara
  i trgovaca.
  
• Perzefona
  - Demetrina kći, Hadova žena.
  
• Posejdon
  - bog mora,
  vode,
  vladar potresa.
  

• Kron -
  otac olimpskih
  bogova, bog žetve.
  
• Adonis
  - bog žita, smrti
  i ponovnog rođenja.
  
• Asklepije
  - bog liječništva.
  
• Eol - bog
  vjetra.
  
• Eros -
  bog ljubavi.
  
• Erinije
  - boginje osvete i prokletstva.
  
• Heraklo
  - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog i
  junak.
  
• Hestija
  - božica je srca,
  ognjišta i doma.
  
• Leta -
  božica ratara i stočara.
  
• Mojre
  - božice životne sudbine.
  
• Morfej
  - bog sna.
  

• Muze - Zeusove i Mnemozinine kćeri,
  pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
  
  
  
  • Euterpa
    - zaštitnica glazbe i lirske poezije
    
  • Erato
    - zaštitnica ljubavnog i himničkog pjesništva
    
  • Kaliopa
    - zaštitnica epske
    poezije i govorništva
    
  • Klio -
    zaštitnica povijesti i junačkog pjesništva
    
  • Melpomena
    - zaštitnica tragedije
    
  • Polihimnija - zaštitnica svete pjesme i himni, a
    također i agrikulture i
    pantomime
    
  • Talija
    - zaštitnica komedije i bukolike
    
  • Terpsihora
    - zaštitnica korske lirike i plesa
    
  • Uranija
    - zaštitnica astronomije.
    
  
  

• Nimfe
  - snage prirode utjelovljene u polubožanskim mladim ženama.
  
• Pan - bog šuma,
  njiva, zaštitnik stada i pastira.
  
• Tanatos
  - bog smrti.
  
• Zefir
  - bog zapadnog vjetra.